Spojevi u škriljevcu uzrokovani su razvojem mikroskopskih ljuskica tinjca, a ne cijepanjem duž izvornih sedimentnih slojeva.
Škriljevac nastaje kada se blato, škriljevac ili felzična magmatska stijena zakopaju i izlože niskim temperaturama i tlaku.
Škriljevac je izuzetno sitnozrnat i ljudskom oku nevidljiv. Polirani škriljevac ima mat površinu, ali je gladak na dodir i prije se koristio za izradu ploča. Male količine svilenog tinjca daju škriljevcu izgled svilenog svilenog stakla.
Škriljevac se pojavljuje u različitim bojama zbog razlika u karakteristikama minerala i uvjetima oksidacije u izvornom sedimentnom okruženju. Na primjer, crni škriljevac razvijen je u okruženju s nedostatkom kisika, ali crveni škriljevac nastao je u okruženju bogatom kisikom.
Škriljevac nastaje pod niskim temperaturama i pritiscima, tako da fosili biljaka i neke doista inventivne karakteristike mogu biti sačuvane.
Škriljevac se vadi u ogromnim blokovima i koristi za električne upravljačke ploče, radne ploče, ploče i podove zbog svojih pločastih svojstava, otpornih i raspadajućih svojstava. Za izradu krovova koriste se manji škriljevci.
Bilo da se radi o visokoj planini ili dubokoj dolini, užurbanoj metropoli ili mirnom selu, nevjerojatan položaj i čvrsta kvaliteta škriljevca daju stalnu podršku životima i radu ljudi. Ovo je škriljevac, osnovno, ali uporno postojanje, kamen koji čuva milijarde godina priča i sjećanja.